Kategorije

8. izdanje Internacionalna sekcija Sarajevo 17. Juni, 2014 Dan Jadransko-jonske makro-regije

8. izdanje Internacionalna sekcija
Sarajevo 17. Juni, 2014
Dan Jadransko-jonske makro-regije

Riječ umjetničkog direktora Giovanni Seneca:
8. izdanje internacionalnog festivala “Adriatico mediterraneo” organizirati će se u Sarajevu, u znaku Jadransko-jonske makro-regije. Jadransko more je ponovno postalo most koji spaja obale i svijetove koji su i politički i kulturno ujedinjeni, a koje su istorijski događaji razdvojili, no oni nastavljaju da surađuju, zahvaljujući svima onima koji vjeruju u kulturu kao presudno sredstvo komunikacije čija je svrha da kreira dijeloge među ljudima. Ove godine organiziranje događaja u Sarajevu dobija i jednu simboličnu i socijalnu svrhu. Proteklih sedmica Bosna i regija su pretrpili užasavajuće potope, koji su rezultirale stotinama žrtava i ogromnom materijalnom štetom. Saglasno sa svim učesnicima odlučeno je da se događaj posveti žrtvama poplava te da se tokom festivala prikupljaju prilozi za pomoć potopljenim područjima. Festivalski program je rezultat suradnje između IAI (Jadransko-jonsa inicijativa), jadranskog IPA projekta, kulturne asocijacije Adriatico Mediterraneo, uz suradnju sa lokalnim udruženjima i umjetnicima, posebno sa UG. Komšiluk, i sve to pod porkoviteljstvom Ambasade Republike Italije u Sarajevu.

Kada su u pitanju kulturni događaji, u sklopu navedenog festivala, asocijacija Adriatico Mediterraneo organizirati će susret kulturnih radnika BiH i Italije. Ovaj susret nosi naziv “kultura izvan granica” kao i performans “Sarajevo luka be mora”. Svrha susreta italijanskih i bosanskih kulturnih radnika je razmjena znanja, iskustva, kontakata i korisnih informacija. Cilj je kreirati mrežu koja se bazira na sličnim interesima i idejama, kroz preliminarnu fazu monitoringa i razmjene, uzimajući u obzir da bi razvoj Jadransko-jonske makro-regije mogao kreirati trajnu kulturnu razmjenu. Večernji događaj će premijerno prikazati novu produkciju koja na sceni zajedno okuplja bosanske i italijanske umjetnike.

Posebno svjetlo stavio bih na učešće dvoje velikih umjetnika- Moni Ovadia i Minke Muftić skupa sa Jadranskim orkestrom, u performansu “Sarajevo-Luka bez mora”, 17.06. u 20h 00, Bošnjački institut. Performans je baziran na pričama i narodnim pjesmama iz jadransko-mediteranskog područja uz orginalne kompozicije koje potpisujem.

Minka Muftic

Performans balansira između narodne i popularne muzike, između klasike i modernizma. Pjesme su protkane elementima iz različitih jezika poput bugarskog, srpskog, grčkog, Ladino, turskog i različitih dijelakata iz Italije. Samim tim to je više-jezični repertoar, u kome, ponekad jedna ista melodija prati tekst koji se izvodi u različitim jezicima, ponekada je i ista pjesma kreirana od stihova u različitim jezicima. Primjer toga je pjesma Uskudara koja bi na određen način mogla biti i amblem ovog performansa. Vjerovatno potičući iz sefardske tradicije, sačuvana je kroz različite jezike koje prati ista melodija kao što je obično slučaj u narodnim tradicijama. Svi narodi, naravno, tvrde da je to originalna pjesma iz njihovih podneblja.

Moni p-p color ph Elisa Savi

Bugarska, makedonska i srbijanska verzija pjesme predstavljaju ljubavnu pjesmu o prelijepoj ženi kao elementu vječne čežnje.

Bosanska verzija se koristi za ispraćaj mladića u rat. Špansko-jevrejska verzija je klasična “serenada” nervozna duša čezne pred zatvorenim vratima voljene (dosta zastupljena tema u Ladino kulturi). U Bugraskoj, pjesma je korištena kao patriotska tema u borbi protiv Osmanlija. Postoji više-jezična verzija pjesme- vjerovatno nastala unutar kozmopolitske Aleksandrije na prelazu vijekova- gdje možemo pronaći turske, italijanske, francuske, engleske i arapske elemente. Lirika je bogata historijskim i jezičkim informacijama koji nam dopušta da iskoristimo kulturno naslijeđe balkanskih Jevreja, takođe prikazuje izuzetno bogatu muzičku tradiciju, sastavljenu od crta Vizantije, Otomanskog carstva, Slavena i Grka. Balkanska muzika je isprepletana, posebno tokom 19. stoljeća i zapadno-evropskim muzičkim trendovima.

Čak i unutar kompozicija Seneke možemo pronaći reference i citate koji dolaze iz različitih geografskih područja i muzike: od Balakana do južne Italije, od barokne muzike do plesova Centralne Evrope. Od posebnog interesa, konačno, su zvuci magičnih instrumenata Jadranskog orkestra, koji su odlutali na već poznata mjesta, koji tvrde da pripadaju različitim ljudima i kulturama i podsjećaju nas na zvukove duboko zakopane unutar naših sjećanja, poput tri mediteranske gitare (klasična, italijanska i flamenco), mnogobrojnih udaraljki, basa i harmonike. Navedeni instrumenti u društvu sa vokalima su protagonisti ovog estetskog putovanje, na koje su slušaoci odvedeni. Putovanje kroz vrijeme i kulture, koje kreira jedinstven i sveobuhvatan bijeg u muziku.

giovanni seneca10

Bitniji linkovi:

http://www.adriaticomediterraneo.eu/

http://www.aii-ps.org/

http://www.bosnjackiinstitut.ba/

http://www.adriaticipacbc.org/

http://www.ambsarajevo.esteri.it

<
pocinje_prodaja_ulaznica_za_svjetsko_prvenstvo_u_brazilu_101813_111677_big

Svjetsko prvenstvo: Poslušajte novu navijačku pjesmu...

>
Zmajevo gnijezdo logo

Budite i Vi u Zmajevom gnijezdu

gallery_110795_11-1200x800

Preporuka

Galerija 11/07/95 na prvom mjestu među svim kulturnim,...