Kategorije

Skupština, ali u Narodnom pozorištu SarajevoNarodno pozorište sarajevo - 13.05.2014. 19:30

SKUPŠTINA
režija: Selma Spahić

dramaturgija, odabir i obrada dokumentarnog materijala:
Bojana Vidosavljević, Dario Bevanda, Adnan Lugonić
scenografija: Mirna Ler
kostimografija: Sanja Džeba
muzika: Draško Adžić
šef hora Opere: Danijel Žontar
dizajn plakata: Goran Lizdek
dizajn svjetla: Ognjen Martinović
majstor tona: Zdenko Bevanda
inspicijent: Nihad Kapić
pomoćnica rediteljice: Belma Jusufović
stručni saradnik:  Mersad Čuljević

1964662_591158030949533_1832068896_n

igraju:
Miodrag Trifunov, Hasija Borić, Jasna Ornela Bery, Aleksandar Seksan,
Selma Alispahić, Riad Ljutović, Vedrana Seksan, Slaven Vidak,  Senad Alihodžić, Alban Ukaj, Snežana Alič, Jasenko Pašić, Aldin Omerović, Maja Izetbegović,
Igor Skvarica, Adnan Goro, Benjamin Bajramović, Merjem Čuljević
solista Opere: Leonardo Šarić
članovi hora Opere NPS:
Nedim Bašić, Edin Daši, Davor Ebner, Miran Karabašić, Majo Marilović, Mijo Marjanović, Alen Mustafić, Bruno Papišta, Mustafa Sokolović, Mahir Srebrenica

1961582_591158017616201_1986358141_n

“Kad narodna skupština postane buržujski teatar, svi buržujski teatri moraju postati narodne skupštine.” (1968., natpis iznad ulaza u okupirani teatar Odéon)

Iz potrebe da pozovemo na političku odgovornost, kako političare i političarke, tako i građane i građanke, krenuli smo raditi “Skupštinu”. Ona predstavlja svojevrstan presjek političke situacije u BiH u posljednjih dvadeset godina.

1938788_591158267616176_1634477867_o

Rad na tekstualnom predlošku predstave počelo je sa proučavanjem stenograma brojnih parlamentarnih zasjedanja kroz historiju BiH, od početka prošlog stoljeća do danas. Unutar nepregledne količine dokumentarne građe, odlučili su se fokusirati na stenograme sjednica državnog Parlamenta iz posljednjih osamnaest godina – period konstantne “tranzicije” ili, agambenovski rečeno, “permanentnog vanrednog stanja”. Unutar stenograma birani su parlamentarne rasprave i teme koje su smatrane suštinski važnima, koje problematiziraju državotvornost BiH, etičke i civilizacijske tekovine našeg društva i vremena, osnovna ljudska prava svakog pojedinca i svake pojedinke, socijalnu nepravdu…

1922916_591158430949493_1471618419_n

Glumci i glumice su dobili zahtjevan zadatak, pošto ne igraju konkretnu “osobu” tokom cijelog trajanja predstave, nego cijeli dijapazon različitih javljanja, te postdramski, potpuno fragmentarno, zastupaju iz scene u scenu različite stavove. Dramaturške intervencije, naročito u strukturi scena, često su bile uvjetovane “dramaturgijom” rasprave o odabranoj tački dnevnog reda, budući da je procedura (diskusija, replika, poslovnička intervencija, itd.) nezaobilazan segment parlamentarnih sjednica.

1903113_591158280949508_550958218_n

Metatekstualnost ovakvog koncepta utjecala je i na najkrupniju odluku u scenografskoj postavci predstave: što zbog sličnosti skupštinskim klupama, što zbog ideje, glumci i glumice su postavljeni u prostor gledališta, dok je publika smještena na scenu.

1899128_591158347616168_296989772_n

Efekt koji se dobija je da publika u gledalištu posmatra svoj odraz, jer ansambl predstave otjelotvoruje njihove legalne predstavnike i predstavnice. S druge strane, sama publika se nalazi na sceni, prostoru djelovanja i odlučivanja.

963081_591157997616203_1219136106_n

SELMA SPAHIĆ, rediteljica
Rođena je 1986. godine. Diplomirala je režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Režirala je predstave i održavala pozorišne radionice u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Velikoj Britaniji. Svoj rediteljski rad bazira na postavkama tekstova dramskih klasika, savremenih svjetskih i bh. dramskih autora, kao i na predstavama dokumentarnog karaktera. Režirala je Buđenje proljeća Franka Wedekinda, Let iznad kukavičjeg gnijezda Dalea Wassermana, Pobjedu Lade Kaštelan, Utjecaj gama zraka na sablasne nevene Paula Zindela, Usamljeni Zapad Martina McDonagha, Bolest porodice M Fausta Paravidina, Sumnju Johna Patricka Shanleya, Kako sam naučila da vozim Paule Vogel, Grebanje ili Kako se ubila moja baka Tanje Šljivar, Tajnu džema od malina prema pripovijetkama Karima Zaimovića, Žene koje čiste, prema Jeanu Genetu, te Hipermneziju, dokumentarnu predstavu baziranu na životima osam mladih glumaca i glumica iz Prištine, Beograda i Sarajeva. Njene predstave su višestruko nagrađivane na festivalima u Bosni i Hercegovini i regiji i izvođene na nekim od najznačajnijih evropskih festivala poput Neue Theater Stücke aus Europa u Wiesbadenu (Njemačka). Od 2010. je selektorica Future MESS programa za mlade reditelje i rediteljice, a od 2012. i rukovoditeljica umjetničkog programa Internacionalnog teatarskog festivala MESS Sarajevo.

Oznake: ,
<
1291279_468783593248399_6606226456464929981_o

Jelena Milušić Jazz Live Cabaret @Club Monument

>
majMK

Zločin i Kafana

pozoriste2015110615344404_big

Preporuka

Prosjačka opera