Kategorije

Selma Kadić – Maglajlić – znanje, rad i rezultat kao temelj diferencijacije

Docentica na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Selma Kadić-Maglajlić dobitnica je prestižne nagrade koju dodjeljuje Institut za marketing i menadžment Univerziteta u Mannheimu za najbolju doktorsku disertaciju iz ovih oblasti. Selma za Backstage.ba!

Backstage: Institut za tržišno orijentirano upravljanje, Univerziteta u Manhajmu, na čelu sa jednim od najcitiranijih akademika današnjice iz oblasti Marketinga profesorom Christinom Homburgom, dodjeljuje nagradu za doktorski rad. Vaš rad je pokazao izvrsnost kako u istraživačkom pristupu orijentiranom ka akademiji tako i praksi iz marketinga i prodaje u Evropi – na koji način, na šta se konkretno misli?
Ova nagrada slijedi trend prisutan u međunarodnoj akademskoj zajednici iz oblasti marketinga i prodaje, koji sugerira da hvale vrijedna istraživanja su samo ona koja pored doprinosa razvoju teoriji, i korištenja adekvatnih metodoloških metoda, moraju imati vrlo konkretnu, jasnu i nedvosmislenu primjenu u praksi, te moraju rješevati konkretan problem sa kojim se kompanije u praksi susreću.

Backstage: Zašto je istaknuto – pristup ka akademiji i praksa marketinga i prodaje – uspjeli ste povezati teoriju i praksu na specifičan način ili?
Iako se ovo što sam prethodno navela čini logično, često se dešava da veliki istraživački fondovi ulože velike količine novca u istraživanja u oblasti društvenih nauka, pa i u marketinška akademska istraživanja, koja bivaju provođena pod vrlo kontroliranim / idelanim uvjetima nesvojstvenim praksi. Rezultati takvih istraživanja često bivaju vrlo apstraktna i neprimjenjiva u poslovnoj zajednici. Zbog svega navedenog, danas se sve više u društvenim naukama, posebno u marketingu i prodaji, fokus stavlja na primjenu, mogućnost aplikacije rezultata istraživanja u poslovnoj praksi.

Backstage: Nagradu ste dobili od jednog od najcitiranijeg akademika današnjice iz oblasti Marketinga, koliko je danas važno biti citiran?
Izuzetno je važno. Citiranost nam daje određenu informaciju o utjecaju i važnosti određenog naučnog dostignuća (objavljenog naučnog rada bilo konceptualnog ili empirijskog) u međunarodnim krugovima. Što znači da danas pitanje nije koliko je neko naučnih radova objavio, nego koliko su ti radovi citirani. Citiranost itekako oscilira ovisno od naučne oblasti. Također, moglo bi se nadugo i naširoko govoriti o tome kako citiranost ne smije biti uzeta kao apsolutna mjera kvaliteta naučnog rada, nego je potrebno analizirati odakle ti citati dolaze. Ipak, citiranost nam daje određeni uvid u kvalitet. Tako na primjer, za oblast prodaje, samo pet osoba u svijetu ima broj citata od oko 30.000. Profesor Christian Homburg je jedini sa evropskog univerziteta, dok su ostalo četvero zaposleni na univerzitetima u SAD, čiji se istraživački fondovi se mjere milionima USD.

Backstage: Rezultati Vašeg istraživanja u doktorskoj disertaciji, koliko su provodivi u BiH, a koliko u ostalim dijelovima svijeta?
Rezultati istraživanja su apsolutno primjenjivi u kompanijama koje posluju BiH, tim više što je i populacija na čijem uzorku je istraživanje provedeno iz BiH. Ono što bih ja ovdje dodala, jeste da svijest o značaju iztraživanja u BiH i drugim zemljama nije na istom nivou, i to je zabrinjavajuće. U svijetu se istraživanja naručuju kako bi se rezultati koristili za kreiranje konkretnih makroekonomskih politika, ili startegija kompanija. Kod nas, u velikoj mjeri, provodimo istraživanja jer je tema interesantna istraživaču, ili pak je to potrebno za stjecanje višeg naučnog zvanja. Sve dok inicijativa za provedbu konkretnih istraživanja ne počne dolaziti izvan visokoškolskih institucija ne možemo očekivati niti makroekonomski rast, niti ozbiljan rast kompanija i tržišta. Npr. u BiH se oko 0.02% GDP se ulaže u istraživanja, dok EU nastoji da dosegne prosijek od 3%. Primarna istraživanja jesu skupa, rezultate treba dugo čekati, ali samo na rezultatim istraživanja je moguće graditi održivu konkurentsku prednost.

Backstage: Autor ste 20 naučnih radova objavljenih u međunarodnim referentnim publikacijam, a 22 puta ste prezentirali rezultate svojih istraživanja na naučnim konferencijama. Koje su teme kojima se najčešće bavite?
To su u glavnom marketinške teme sa fokusom na prodaju, prodajnu učinkovitost i ponašanje prodajnog osoblja. S druge strane, bavila sam se i političkim marketingom kao i potrošačima i njihovim navikama.

Backstage: Član ste Američke marketinške asocijacije, kao i Evropske akademije za marketing. Koliko je značajno ovo članstvo?
Jako značajno. Američka marketinške asocijacija je vrhovni autoritet za Marketing, koji svako 5-7 godina inovira definiciju Marketinga, koja se koristi svuda u svijeti. Što dalje implicira, da ukoliko niste član ovog udruženja, ukoliko vaši radovi nisu prihvaćeni na godišnjim konferencijama AMA-e, niste relevantan sudionik u razvoju jedne discipline. Dakle ne postojite.

10174906_10153593167093448_8003459997056955042_n

Backstage: Kako provodite slobodno vrijeme, kako se odmarate?
Ne bih mogla reći da imam neki uobičajeni način na koji provodim slobodno vrijeme. Suprug i ja pokušavamo iskoristiti svaki slobodan trenutak za putovanje, ukoliko smo u Sarajevu, onda je najbitnije da imamo neki dinamičan raspored prepun aktivnosti koji nikako ne smije biti isti dva dana.

Backstage: Kakvi su vaši profesionalni planovi u budućnosti?
Radim na par članaka, koji su već neko vrijeme u procesu recenziranja u međunarodnim akademskim časopisima. Mislim da je zaista vrijeme da ugledaju svjetlo dana. Ipak, mislim da će u narednom periodu profesionalni planovi biti u itekako podređenom položaju jer suprug i ja sa nestrpljenjem očekujemo dolazak na svijet novog člana porodice. Tako da ćemo vidjeti šta će naš dječak imati da kaže o bilo kakvim profesionalnim planovima :-) .

Backstage: Hrvatska ima predsjednicu, smatrate li da je BiH spremna za predsjednicu?
Ne vidim zaista razliku da li se radi o predsjedniku ili o predsjednici, ukoliko se radi o sposobnoj osobi koja će svoj posao obavljati odgovorno, pošteno i u službi građana. Mislim da u BiH trebamo težiti da imamo takve osobe, koje svoj posao, apsolutno nebitno kojeg spola su.

Backstage: Moderan izgled koji vas krasi, da li doprinosi čestom pitanju o položaju lijepih i uspješnih žena u BiH? Vaša mladost također, povezana sa vašim uspjehom, da li često nameće pitanje o mladim i uspješnim u BiH?
Ovo ću shvatiti kao kompliment :-) . Mislim da smo u BiH, iako vrlo često imamo priliku čuti deklerativna zalaganja podrške mladim ljudima, u stvari jako zatvoreni za ideje, projekte i općenito mlade ljude na odgovornim funkcijama koji to zaslužuju svojim znanjem voljom i željom da rade. Pa je tako normalno da pacijenti ne vjeruju savjetu «mlade/og stomatologa/ginje», da je izjava tipa «mlada kolegica», «mladi kolega» društveno prihvatljiva, dok s druge strane «stari kolega/kolegica» baš i nije. Ne razumijem potrebu naglašavanja nečijeg spola ili godina, koja je kod nas prisutna. Mislim da spol i godine, apsolutno ne trebaji biti niti nečija prednost niti nedostatak, jedino su znanje, rad i rezultat ono što bi trebalo da budu temelji diferencijacije.

Oznake:
<
10694473_10152757944715310_1110783367166312589_o

dr. Lejla Šebić – Vanredni profesor; Šef katedre...

>
Ivana Maric 2015 (19 of 39)

Ivana Marić – Politička Analitičarka

12274281_1079174275435190_672599767175819676_n

Preporuka

Amel Tuka: “Cijeli dan mi je posvećen treningu i...